BIBLIJA ILI SVETO PISMO

Evanđelje po Mateju - 27. glava

  1. A kad bi ujutru, učiniše vijeću svi glavari sveštenički i starješine narodne za Isusa da ga pogube. Psal. 2, 2. Mar. 15, 1. Luka 22, 66. Luka 23, 1. Jovan 18, 28.
  2. I svezavši ga odvedoše, i predaše ga Pontiju Pilatu sudiji. Mat. 20, 19. Luka 18, 32. Dela. 3, 13. 1.Sol. 2, 14.
  3. Tada vidjevši Juda izdajnik njegov da ga osudiše raskaja se, i povrati trideset srebrnika glavarima svešteničkijem i starješinama Jov 20, 5. Jov 20, 15. Zah. 11, 13. Mat. 26, 14. Mar. 14, 10. Luka 22, 47. Dela. 1, 18. 2.Kor. 7, 10.
  4. Govoreći: ja sagriješih što izdadoh krv pravu. A oni rekoše: šta mi marimo za to? ti ćeš vidjeti.
  5. I bacivši srebrnike u crkvi iziđe, i otide te se objesi. 2.Sam. 17, 23. Dela. 1, 18.
  6. A glavari sveštenički uzevši srebrnike rekoše: ne valja ih metnuti u crkvenu haznu, jer je uzeto za krv.
  7. Nego se dogovoriše te kupiše za njih lončarevu njivu za groblje gostima. Dela. 1, 18.
  8. Od toga se i prozva ona njiva krvna njiva i do danas.
  9. Tada se izvrši što je kazao prorok Jeremija govoreći: i uzeše trideset srebrnika, cijenu cijenjenoga koga su cijenili sinovi Izrailjevi; Zah. 11, 12.
  10. I dadoše ih za njivu lončarevu, kao što mi kaza Gospod.
  11. A Isus stade pred sudijom, i zapita ga sudija govoreći: ti li si car Judejski? A Isus reče mu: ti kažeš. Mar. 15, 2. Luka 23, 3. Jovan 18, 29. Jovan 18, 33. Jovan 18, 37. 1.Tim. 6, 13.
  12. I kad ga tužahu glavari sveštenički i starješine, ništa ne odgovori. Isa. 53, 7. Mat. 26, 63. Jovan 19, 9. 1.Pet. 2, 23.
  13. Tada reče mu Pilat: čuješ li šta na tebe svjedoče?Mat. 26, 62. Jovan 19, 10.
  14. I ne odgovori mu ni na jednu riječ tako da se sudija divljaše vrlo.
  15. A o svakom prazniku pashe bijaše običaj u sudije da pusti narodu po jednoga sužnja koga oni hoće.Mar. 15, 6. Luka 23, 17. Jovan 18, 39. Dela. 25, 9.
  16. A tada imahu znatnoga sužnja po imenu Varavu.
  17. I kad se sabraše, reče im Pilat: koga hoćete da vam pustim? Varavu ili Isusa prozvanoga Hrista?
  18. Jer znadijaše da su ga iz zavisti predali. Dela. 7, 9.
  19. A kad sjeđaše u sudu, poruči mu žena njegova govoreći: nemoj se ti ništa miješati u sud toga pravednika, jer sam danas u snu mnogo postradala njega radi. Jov 33, 15. Jovan 19, 8. Jovan 19, 13. Dela. 25, 6.
  20. A glavari sveštenički i starješine nagovoriše narod da ištu Varavu, a Isusa da pogube. Jer. 26, 8. Mar. 15, 11. Luka 23, 18. Jovan 18, 40. Dela. 3, 14.
  21. A sudija odgovarajući reče im: koga hoćete od ove dvojice da vam pustim? A oni rekoše: Varavu.
  22. Reče im Pilat: a šta ću činiti s Isusom prozvanijem Hristom? Rekoše mu svi: da se razapne. Luka 23, 23.
  23. Sudija pak reče: a kakvo je zlo učinio? A oni iz glasa povikaše govoreći: da se razapne.
  24. A kad vidje Pilat da ništa ne pomaže nego još veća buna biva, uze vodu te umi ruke pred narodom govoreći: ja nijesam kriv u krvi ovoga pravednika: vi ćete vidjeti. 5.Moj. 21, 6.
  25. I odgovarajući sav narod reče: krv njegova na nas i na djecu našu. 4.Moj. 35, 33. 5.Moj. 19, 10. Isu. 2, 19. 2.Sam. 1, 16. 2.Sam. 3, 28. 1.Car. 2, 32. Jezek. 22, 2. Dela. 5, 28.
  26. Tada pusti im Varavu, a Isusa šibavši predade da se razapne. Isa. 53, 5. Mar. 15, 15. Jovan 19, 1. Jovan 19, 16.
  27. Tada vojnici sudijni uzeše Isusa u sudnicu i skupiše na nj svu četu vojnika.
  28. I svukavši ga obukoše mu skerletnu kabanicu. Luka 23, 11.
  29. I opletavši vijenac od trnja metnuše mu na glavu, i dadoše mu trsku u desnicu; i kleknuvši na koljena pred njim rugahu mu se govoreći: zdravo, care Judejski! Psal. 35, 15. Psal. 69, 19. Isa. 49, 7. Isa. 53, 3. Jer. 20, 7. Jevr. 12, 2.
  30. I pljunuvši na nj uzeše trsku i biše ga po glavi.Jov 30, 10. Isa. 50, 6. Isa. 52, 14. Mih. 5, 1. Mar. 15, 19. Luka 18, 32. Luka 22, 63.
  31. I kad mu se narugaše, svukoše s njega kabanicu, i obukoše ga u haljine njegove, i povedoše ga da ga razapnu. Isa. 53, 7. Mat. 20, 19. Mat. 21, 39. Mar. 15, 20. Luka 23, 26. Jovan 19, 16.
  32. I izlazeći nađoše čovjeka iz Kirine po imenu Simona i natjeraše ga da mu ponese krst. 4.Moj. 15, 35. 1.Car. 21, 13. Mar. 15, 21. Dela. 7, 58. Jevr. 13, 12.
  33. I došavši na mjesto koje se zove Golgota, to jest košturnica,
  34. Dadoše mu da pije ocat pomiješan sa žuči, i okusivši ne htje da pije. Psal. 69, 21.
  35. A kad ga razapeše, razdijeliše haljine njegove bacivši kocke; Psal. 22, 18.
  36. I sjeđahu ondje te ga čuvahu.
  37. I metnuše mu više glave krivicu njegovu napisanu: ovo je Isus car Judejski. Mar. 15, 26. Jovan 19, 19.
  38. Tada raspeše s njim dva hajduka, jednoga s desne a jednoga s lijeve strane.Isa. 53, 12. Mar. 15, 27. Luka 23, 32. Jovan 19, 18.
  39. A koji prolažahu huljahu na nj mašući glavama svojima, Psal. 22, 7. Psal. 109, 25.
  40. I govoreći: ti koji crkvu razvaljuješ i za tri dana načinjaš pomozi sam sebi; ako si sin Božij, siđi s krsta. Mat. 26, 61. Mar. 15, 30. Jovan 2, 19.
  41. A tako i glavari sveštenički s književnicima i starješinama potsmijevajući se govorahu:
  42. Drugima pomože, a sebi ne može pomoći. Ako je car Izrailjev, neka siđe sad s krsta pa ćemo ga vjerovati.
  43. On se uzdao u Boga: neka mu pomože sad, ako mu je po volji, jer govoraše: ja sam sin Božij. Psal. 22, 8.
  44. Tako isto i hajduci razapeti s njim rugahu mu se. Luka 23, 39.
  45. A od šestoga sahata bi tama po svoj zemlji do sahata devetoga. Isa. 50, 3. Isa. 50, 10. Amos 8, 9. Mar. 15, 33.
  46. A oko devetoga sahata povika Isus iza glasa govoreći: Ili! Ili! lama savahtani? to jest: Bože moj! Bože moj! zašto si me ostavio? Psal. 22, 1. Jevr. 5, 7.
  47. A neki od onijeh što stajahu ondje čuvši to govorahu: ovaj zove Iliju.
  48. I odmah otrča jedan od njih te uze sunđer, i napuni octa, pa natače na trsku, te ga pojaše. Psal. 69, 21. Mar. 15, 36. Luka 23, 36. Jovan 19, 29.
  49. A ostali govorahu: stani da vidimo hoće li doći Ilija da mu pomože.
  50. A Isus opet povika iza glasa, i ispusti dušu.
  51. I gle, zavjes crkveni razdrije se nadvoje od gornjega kraja do donjega; i zemlja se potrese, i kamenje se raspade; 2.Moj. 19, 18. 2.Moj. 26, 31. 2.Dnev. 3, 14. Psal. 18, 7. Mar. 15, 38. Luka 23, 45. Ef. 2, 14. Ef. 2, 18. Jevr. 6, 19. Jevr. 10, 19.
  52. I grobovi se otvoriše, i ustaše mnoga tijela svetijeh koji su pomrli; Psal. 68, 20.
  53. I izišavši iz grobova po vaskrseniju njegovom uđoše u sveti grad i pokazaše se mnogima.
  54. A kapetan i koji s njim čuvahu Isusa vidjevši da se zemlja trese i šta bi, poplašiše se vrlo govoreći: zaista ovaj bijaše sin Božij. 2.Moj. 20, 18. 5.Moj. 32, 31. Mar. 15, 39. Luka 23, 37.
  55. I ondje bijahu i gledahu izdaleka mnoge žene koje su išle za Isusom iz Galileje i služile mu. Luka 8, 2.
  56. Među kojima bijaše Marija Magdalina i Marija mati Jakovljeva i Josijna i mati sinova Zevedejevijeh.Mar. 15, 40.
  57. A kad bi uveče, dođe čovjek bogat iz Arimateje, po imenu Josif, koji je također bio učenik Isusov. Mar. 15, 42. Luka 23, 50. Jovan 19, 38.
  58. Ovaj pristupivši k Pilatu zamoli ga za tijelo Isusovo. Tada Pilat zapovjedi da mu dadu tijelo.
  59. I uzevši Josif tijelo zavi ga u platno čisto;
  60. I metnu ga u novi svoj grob što je bio isjekao u kamenu; i navalivši veliki kamen na vrata od groba otide. Isa. 53, 9. Dan. 6, 17. Mar. 16, 4. Jovan 11, 38. Jovan 19, 41. Jovan 20, 1.
  61. A ondje bijaše Marija Magdalina i druga Marija, i sjeđahu prema grobu.
  62. Sjutradan pak po petku sabraše se glavari sveštenički i fariseji kod Pilata,
  63. I rekoše: gospodaru! mi se opomenusmo da ovaj laža kaza još za života: poslije tri dana ustaću. Psal. 2, 1. Mat. 16, 21. Mat. 17, 23. Mat. 20, 19. Mat. 26, 61. Mar. 8, 31. Luka 23, 2. Jovan 7, 12. Dela. 4, 27. 2.Kor. 6, 8.
  64. Zato zapovjedi da se utvrdi grob do trećega dana da ne dođu kako učenici njegovi noću i da ga ne ukradu i ne kažu narodu: usta iz mrtvijeh; i biće pošljednja prijevara gora od prve.
  65. Reče im Pilat: evo vam straže, pa idite te utvrdite kako znate. Mat. 28, 11.
  66. A oni otišavši sa stražom utvrdiše grob, i zapečatiše kamen. Dan. 6, 17. Mar. 16, 3.