1. Od Jakova, Boga i Gospoda Isusa Hrista sluge, svima dvanaest koljena rasijanijem po svijetu pozdravlje. Mat. 10, 3. Jovan 7, 35. Dela. 2, 5. Dela. 26, 7.
  2. Svaku radost imajte, braćo moja, kad padate u različne napasti,
  3. Znajući da kušanje vaše vjere gradi trpljenje;
  4. A trpljenje neka djelo dovršuje, da budete savršeni i cijeli bez ikake mane.
  5. Ako li kome od vas nedostaje premudrosti, neka ište u Boga koji daje svakome bez razlike i ne kori nikoga, i daće mu se; 1.Car. 3, 9. 2.Dnev. 9, 23. Jov 28, 12. Jov 28, 28. Prič. 2, 3. Prič. 3, 5. Jer. 29, 12. Mat. 7, 7. Mar. 11, 24. Jovan 14, 13. ČVČV
  6. Ali neka ište s vjerom, ne sumnjajući ništa; jer koji se sumnja on je kao morski valovi, koje vjetrovi podižu i razmeću. Mat. 21, 22. Mar. 11, 22. Rim. 4, 20. 1.Tim. 2, 8. 1.Jov. 5, 14.
  7. Jer takovi čovjek neka ne misli da će primiti što od Boga.
  8. Koji dvoumi nepostojan je u svima putovima svojijem.
  9. A poniženi brat neka se hvali visinom svojom;
  10. A bogati svojom poniznošću; jer će proći kao cvijet travni.
  11. Jer sunce ogrija s vrućinom, i osuši travu, i cvijet njezin otpade, i krasota lica njezina pogibe; tako će i bogati u hođenju svojemu uvenuti. Psal. 19, 6.
  12. Blago čovjeku koji pretrpi napast; jer kad bude kušan primiće vijenac života, koji Bog obreče onima koji ga ljube. Mat. 25, 34. Luka 22, 28. Luka 22, 30. Jevr. 12, 5. 1.Pet. 5, 4. Otkr. 3, 19.
  13. Nijedan kad se kuša da ne govori: Bog me kuša; jer se Bog ne može zlom iskušati, i on ne kuša nikoga;
  14. Nego svakoga kuša njegova slast, koja ga vuče i mami.
  15. Tada zatrudnjevši slast rađa grijeh; a grijeh učinjen rađa smrt. Jer. 44, 25.
  16. Ne varajte se, ljubazna braćo moja!
  17. Svaki dobri dar i svaki poklon savršeni odozgo je, dolazi od oca svjetlosti, u kojega nema promjenjivanja ni mijenjanja vidjela i mraka;4.Moj. 23, 19. Mal. 3, 6. Jovan 3, 27. Jovan 6, 32. PH
  18. Jer nas dragovoljno porodi riječju istine, da budemo novina od njegova stvorenja. Jer. 2, 3. Jovan 1, 13. 1.Kor. 4, 15. 1.Pet. 1, 23. Otkr. 14, 4.
  19. Zato, ljubazna braćo moja, neka bude svaki čovjek brz čuti a spor govoriti i spor srditi se;
  20. Jer srdnja čovječija ne čini pravde Božije.
  21. Zato odbacite svaku nečistotu i suvišak zlobe, i s krotošću primite usađenu riječ koja može spasti duše vaše. Dela. 13, 26. Rim. 1, 16. 1.Kor. 15, 2. Ef. 1, 13. Jevr. 2, 3. 1.Pet. 1, 9.
  22. Budite pak tvorci riječi, a ne samo slušači, varajući sami sebe.
  23. Jer ako ko sluša riječ a ne tvori, on je kao čovjek koji gleda lice tijela svojega u ogledalu; Jezek. 33, 4. Luka 6, 47.
  24. Jer se ogleda pa otide, i odmah zaboravi kakav bješe.
  25. Ali koji providi u savršeni zakon slobode i ostane u njemu, i ne bude zaboravni slušač, nego tvorac djela, onaj će biti blažen u djelu svojemu. Jovan 13, 17. 2.Kor. 3, 18.
  26. Ako koji od vas misli da vjeruje, i ne zauzdava jezika svojega, nego vara srce svoje, njegova je vjera uzalud.
  27. Jer vjera čista i bez mane pred Bogom i ocem jest ova: obilaziti sirote i udovice u njihovijem nevoljama, i držati sebe neopoganjena od svijeta. 2.Moj. 23, 2. 3.Moj. 18, 20. 3.Moj. 18, 30. Isa. 1, 16. Isa. 21, 14. Gal. 1, 4. Ef. 2, 2. 1.Tim. 1, 5.