1. Doista sve ovo složih u srce svoje da bih rasvijetlio sve to, kako su pravedni i mudri i djela njihova u ruci Božijoj, a čovjek ne zna ni ljubavi ni mržnje od svega što je pred njim. 1.Sam. 2, 9. Jov 5, 8. Prič. 16, 3. Prop. 8, 14. Isa. 26, 12. 2.Kor. 3, 5. 1.Pet. 1, 5.
  2. Sve biva svjema jednako: pravedniku biva kao bezbožniku, dobromu i čistomu kao nečistomu, onome koji prinosi žrtvu kao onome koji ne prinosi, kako dobromu tako grješniku, onome koji se kune kao onome koji se boji zakletve. Psal. 73, 3. Psal. 73, 12. Psal. 73, 17. Mal. 3, 15.
  3. A to je najgore od svega što biva pod suncem što svjema jednako biva, te je i srce ljudsko puno zla, i ludost im je u srcu dok su živi, a potom umiru. 4.Moj. 22, 29.
  4. Jer ko će biti izabran? U živijeh svijeh ima nadanja; i psu živu bolje je nego mrtvu lavu.
  5. Jer živi znaju da će umrijeti, a mrtvi ne znaju ništa niti im ima plate, jer im se spomen zaboravio. Jov 14, 21. Psal. 6, 5. Prop. 1, 11. Prop. 8, 3. Isa. 63, 16. VBČV
  6. I ljubavi njihove i mržnje njihove i zavisti njihove nestalo je, i više nemaju dijela nigda ni u čemu što biva pod suncem. VB
  7. Hajde, jedi hljeb svoj s radošću, i vesela srca pij vino svoje, jer su mila Bogu djela tvoja. Prop. 8, 15.
  8. Svagda neka su ti haljine bijele, i ulja na glavi tvojoj da se ne premiče.
  9. Uživaj život sa ženom koju ljubiš svega vijeka svojega taštega, koji ti je dat pod suncem za sve vrijeme taštine tvoje, jer ti je to dio u životu i od truda tvojega kojim se trudiš pod suncem. Prop. 2, 10. Prop. 2, 24.
  10. Sve što ti dođe na ruku da činiš, čini po mogućnosti svojoj, jer nema rada ni mišljenja ni znanja ni mudrosti u grobu u koji ideš. Nem. 3, 20. VB
  11. Opet vidjeh pod suncem da nije do brzijeh trka, ni rat do hrabrijeh, ni hljeb do mudrijeh, ni bogatstvo do razumnijeh, ni dobra volja do vještijeh, nego da sve stoji do vremena i zgode. Jer. 9, 23. Dan. 11, 11. Amos 2, 14.
  12. Jer čovjek ne zna vremena svojega, nego kao što se ribe hvataju mrežom nesrećnom i kao što se ptice hvataju pruglom, tako se hvataju sinovi čovječiji u zao čas, kad navali na njih iznenada. Isu. 8, 14. Jov 1, 13. Prič. 29, 6. Prop. 8, 7. Luka 12, 20. 1.Sol. 5, 3.
  13. Vidjeh i ovu mudrost pod suncem, koja mi se učini velika:
  14. Bijaše malen grad i u njemu malo ljudi; i dođe na nj velik car, i opkoli ga i načini oko njega velike opkope. Sud. 8, 34. 2.Sam. 20, 16.
  15. A nađe se u njemu siromah čovjek mudar, koji izbavi grad mudrošću svojom, a niko se ne sjećaše toga siromaha čovjeka. Sud. 8, 34. 2.Sam. 20, 22.
  16. Tada ja rekoh: bolja je mudrost nego snaga, ako se i ne maraše za mudrost onoga siromaha i riječi se njegove ne slušahu. Prič. 8, 15. Prič. 21, 22. Prop. 7, 19. Mar. 6, 2.
  17. Riječi mudrijeh ljudi valja s mirom slušati više nego viku onoga koji zapovijeda među ludima. 1.Moj. 41, 14. 2.Sam. 20, 17. Dan. 5, 10. Dela. 19, 40.
  18. Bolja je mudrost nego oružje ubojito; ali jedan grješnik kvari mnogo dobra.Isu. 7, 1. Isu. 7, 25. 2.Car. 17, 21. Prop. 7, 12. Prop. 7, 19. Jona 1, 12. Rim. 6, 12. Rim. 6, 16.