1. Ko ljubi nastavu, ljubi znanje; a ko mrzi na ukor, ostaje lud.
  2. Dobar čovjek dobija ljubav od Gospoda, a čovjeka zlikovca osuđuje.
  3. Neće se čovjek utvrditi bezbožnošću, a korijen pravednijeh neće se pomaći.
  4. Vrijedna je žena vijenac mužu svojemu; a koja ga sramoti, ona mu je kao trulež u kostima. Prič. 14, 30. Prič. 30, 23. Prič. 31, 23. Prič. 31, 29. 1.Kor. 11, 7.
  5. Misli su pravednijeh prave, a savjeti bezbožnijeh prijevara.
  6. Riječi bezbožnijeh vrebaju krv, a pravedne izbavljaju usta njihova.
  7. Obaraju se bezbožni da ih nema, a dom pravednijeh ostaje. Mat. 7, 24.
  8. Prema razumu svom hvali se čovjek; a ko je opaka srca, prezreće se.1.Sam. 13, 13. Prič. 1, 25. Prič. 3, 35. Mal. 2, 8. Mat. 27, 1. Mat. 27, 4.
  9. Ko se snebiva, a ima slugu, bolji je od onoga koji se veliča a hljeba nema.
  10. Pravednik se brine za život svojega živinčeta, a u bezbožnika je srce nemilostivo. 5.Moj. 25, 4. 2.Sam. 24, 14.
  11. Ko radi svoju zemlju, biće sit hljeba; a ko ide za besposlicama, bezuman je. 1.Moj. 3, 19. Prič. 28, 19. Ef. 4, 28. 1.Sol. 4, 11.
  12. Bezbožnik želi obranu oda zla, ali korijen pravednijeh daje je. Psal. 1, 3. Luka 8, 15.
  13. Zlome je zamka u grijehu usana njegovijeh, a pravednik izlazi iz tjeskobe. 2.Pet. 2, 9.
  14. Od ploda usta svojih siti se čovjek dobra, i platu za djela svoja prima čovjek. Prič. 13, 2. Prič. 15, 23. Isa. 3, 10.
  15. Bezumniku se čini prav put njegov; ali ko sluša savjet, mudar je.Luka 18, 11.
  16. Gnjev bezumnikov odmah se pozna, ali pametni pokriva sramotu. Prič. 27, 3.
  17. Ko govori istinu, javlja što je pravo, a lažni svjedok prijevaru.
  18. Ima ko govori kao da mač probada, a jezik je mudrijeh lijek. Prič. 25, 18.
  19. Istinita usta stoje tvrdo dovijeka, a jezik lažljivi za čas. Prič. 21, 28. Zah. 1, 5.
  20. Koji zlo misle, prijevara im je u srcu, a radost je onima koji svjetuju na mir.
  21. Nikaka nesreća neće zadesiti pravednika, a bezbožnici će se napuniti zla.Rim. 8, 28. 1.Sol. 1, 6. 2.Pet. 2, 9.
  22. Mrske su Gospodu lažljive usne; a koji rade vjerno, mili su mu. Otkr. 22, 15.
  23. Pametan čovjek pokriva znanje, a srce bezumnijeh razglašuje bezumlje.
  24. Ruka radljiva gospodariće, a lijena će davati danak. 1.Car. 11, 28. Prič. 10, 4.
  25. Briga u srcu čovječijem obara; a dobra riječ razveseljava. Isa. 50, 4.
  26. Pravedniku je bolje nego bližnjemu njegovu; a bezbožnike zavodi put njihov.
  27. Ljenivac neće peći lova svoga, a u vrijedna je čovjeka dobro dragocjeno.
  28. Na putu pravde život je, i kuda ide staza njezina nema smrti. 5.Moj. 30, 15. Mat. 19, 17. Rim. 5, 21. 2.Kor. 4, 17. Otkr. 2, 7.