BIBLIJA ILI SVETO PISMO

Druga knjiga Mojsijeva - 34. glava

  1. I reče Gospod Mojsiju: isteši sebi dvije ploče od kamena kao što su bile prve, da napišem na tijem pločama riječi koje su bile na prvijem pločama, koje si razbio. 5.Moj. 10, 1. 5.Moj. 10, 4. Jer. 36, 28.
  2. I budi gotov za sjutra da rano izađeš na goru Sinajsku, i staneš preda me na vrh gore.
  3. Ali neka niko ne ide s tobom, i niko neka se ne pokaže na svoj gori, ni ovce ni goveda da ne pasu blizu gore. 3.Moj. 16, 17.
  4. I istesa Mojsije dvije ploče od kamena kao što su bile prve, i ustavši rano izađe na goru Sinajsku, kao što mu zapovjedi Gospod, i uze u ruku svoju dvije ploče kamene.
  5. A Gospod siđe u oblaku, i stade ondje s njim, i povika po imenu: Gospod.
  6. Jer prolazeći Gospod ispred njega vikaše: Gospod, Gospod, Bog milostiv, žalostiv, spor na gnjev i obilan milosrđem i istinom. Nem. 9, 17. Psal. 108, 4. Joil 2, 13. Jona 4, 2. Rim. 2, 4. 1.Jov. 4, 8.
  7. Koji čuva milost tisućama, prašta bezakonja i nepravde i grijehe, koji ne pravda krivoga, i pohodi grijehe otačke na sinovima i na unucima do trećega i četvrtoga koljena. Isu. 24, 19. Jov 10, 14. Jer. 32, 18. Dan. 9, 4. Ef. 4, 32. 1.Jov. 1, 9.
  8. A Mojsije brže savi glavu do zemlje i pokloni se,
  9. I reče: ako sam našao milost pred tobom, Gospode, neka ide Gospod posred nas, jer je narod tvrdovrat; i oprosti nam bezakonje naše i grijeh naš, i uzmi nas za našljedstvo. Psal. 94, 14. Zah. 2, 12.
  10. A on reče: evo postavljam zavjet; pred cijelim narodom tvojim učiniću čudesa, koja nijesu učinjena nigdje na zemlji ni u kom narodu, i vidjećete djelo Gospodnje sav narod, među kojim si, jer će biti strašno što ću ja učiniti s tobom. 5.Moj. 29, 12. 2.Sam. 7, 23. Psal. 147, 20. Isa. 64, 3.
  11. Drži što ti danas zapovjedam; evo, ja ću izagnati ispred tebe Amoreje i Hananeje i Heteje i Ferezeje i Jeveje i Jevuseje. 5.Moj. 12, 28.
  12. Čuvaj se da ne hvataš vjere s onima koji žive u zemlji u koju ćeš doći, da ti ne budu zamka usred tebe.Sud. 2, 2.
  13. Nego oltare njihove oborite, i likove njihove izlomite, i gajeve njihove isijecite. 2.Car. 18, 4.
  14. Jer ne valja da se klanjaš drugomu bogu: jer se Gospod zove revnitelj, Bog je revnitelj. 2.Moj. 20, 5. Isa. 57, 15.
  15. Nemoj hvatati vjere s onima koji žive u onoj zemlji, da ne bi čineći preljubu za bogovima svojim i prinoseći žrtvu bogovima svojim pozvali te, i ti jeo žrtve njihove. Jezek. 6, 9. 1.Kor. 8, 4. 1.Kor. 10, 27.
  16. I da ne bi kćerima njihovijem ženio sinove svoje, i da ne bi kćeri njihove čineći preljubu za bogovima svojim učinile da sinovi tvoji čine preljubu za bogovima njihovijem. 4.Moj. 25, 1. Jovan 1, 18. 1.Tim. 6, 16. 1.Jov. 4, 12.
  17. Livenih bogova ne gradi sebi. 3.Moj. 19, 4.
  18. Praznik prijesnijeh hljebova drži; sedam dana jedi prijesne hljebove, kao što sam ti zapovjedio, na vrijeme, mjeseca Aviva, jer si toga mjeseca izašao iz Misira. 2.Moj. 13, 4. 2.Moj. 23, 15.
  19. Sve što otvora matericu moje je, i svako muško u stoci tvojoj što otvora matericu, goveče ili sitna stoka. 2.Moj. 22, 29. Jezek. 44, 30. Luka 2, 23.
  20. Ali magare koje otvori matericu otkupi jagnjetom ili jaretom; ako li ga ne bi otkupio, slomi mu vrat; i svakoga prvenca između sinova svojih otkupi; i da se niko ne pokaže prazan preda mnom. 4.Moj. 18, 15. 5.Moj. 16, 16. 2.Sam. 24, 24.
  21. Šest dana radi, a u sedmi dan počini, i od oranja i od žetve počini. 5.Moj. 5, 12. Luka 13, 14.
  22. Praznuj praznik sedmica, prvina žetve pšenične, i praznik berbe na svršetku godine. 2.Moj. 23, 16.
  23. Tri puta u godini da se svako muško između vas pokaže pred Gospodom Bogom Izrailjevim. 5.Moj. 16, 16. Jezek. 46, 9.
  24. Jer ću izagnati narode ispred tebe, i međe tvoje raširiću, i niko neće poželjeti zemlje tvoje, kad staneš dolaziti da se pokažeš pred Gospodom Bogom svojim tri puta u godini. 1.Moj. 35, 5. 3.Moj. 18, 24. 5.Moj. 7, 1. 5.Moj. 19, 8. Isu. 24, 8. Isu. 24, 10. 1.Dnev. 17, 10. Psal. 78, 55. Psal. 80, 8. Prič. 16, 7.
  25. Nemoj prinositi krvi od žrtve moje uz hljebove kisele, i da ne prenoći do jutra žrtva praznika pashe. 2.Moj. 12, 10. 2.Moj. 23, 18.
  26. Prvine od prvoga roda zemlje svoje donesi u kuću Gospoda Boga svojega; nemoj kuhati jareta u mlijeku majke njegove. 5.Moj. 26, 2. 5.Moj. 26, 10. Nem. 10, 35. Prič. 3, 9.
  27. I reče Gospod Mojsiju: napiši sebi te riječi; jer po tijem riječima učinih zavjet s tobom i s Izrailjem. 5.Moj. 31, 9. Isa. 30, 8.
  28. I Mojsije osta ondje kod Gospoda četrdeset dana i četrdeset noći, hljeba ne jedući ni vode pijući; i napisa Gospod na ploče riječi zavjeta, deset riječi. 2.Moj. 31, 18. 2.Moj. 32, 16. 5.Moj. 9, 9. 5.Moj. 9, 18. 5.Moj. 10, 2.
  29. I kad Mojsije slažaše s gore Sinajske, i držaše u ruci dvije ploče svjedočanstva slazeći s gore, ne znađaše da mu koža na licu posta svijetla dokle govoraše s njim. 2.Moj. 32, 15. 5.Moj. 10, 5. Mat. 17, 2.
  30. I vidje Aron i svi sinovi Izrailjevi Mojsija, a to mu se svijetli koža na licu, i ne smješe pristupiti k njemu.
  31. Ali ih zovnu Mojsije, i vratiše se k njemu Aron i svi glavari u zboru, i govori s njima Mojsije.
  32. Potom pristupiše svi sinovi Izrailjevi, i zapovjedi im sve što mu kaza Gospod na gori Sinajskoj. 2.Moj. 24, 3.
  33. A kad im Mojsije izgovori, zastrije lice svoje pokrivalom. 2.Kor. 3, 13.
  34. Ali kad Mojsije dolažaše pred Gospoda da s njim govori, skidaše pokrivalo dokle ne bi izašao; a izašavši kazivaše sinovima Izrailjevijem što mu se zapovjedaše.
  35. Tada viđahu sinovi Izrailjevi lice Mojsijevo, gdje se svijetli koža na licu njegovu, te Mojsije opet zastiraše pokrivalom lice svoje dokle ne bi opet ušao da govori s njim.